TREBINJE │ BiH ima ozbiljne probleme u suočavanju sa izazovima prijetećeg terorizma, kao zemlja „sa slabo izgrađenim institucijama i tranzicionim zakonodavstvom“, a u okolnostima kada zbog postojanja „politika i vjerskih zajednica koje podržavaju terorizam“ možemo reći da „nismo svi sa istim žarom u ovoj borbi“, smatra bezbjednosni analitičar Dževad Galijašević.
Na predavanju koje je večeras u Trebinju organizovala Asocijacija - Stvaraoci Republike Srpske, Galijašević je pojasnio da ovim tvrdnjama u prilog idu i upozorenja stranih obavještajnih izvora na postojanje „bosanske mreže“, da je 5.000 osoba iz BiH evidentirano kao potencijalna prijetnja na spiskovima domaćih bezbjednosnih struktura, te što se smatra da je oko 100.000 onih koji ih na različite načine, aktivno ili pasivno, podržavaju.
Galijašević ističe da ova bezbjednosna prijetnja ima „isključivo islamistički predznak“, uprkos tome što se u javnosti vrlo često nastoji izbjeći identifikacija pojave terorizma sa bilo kojom religijskom zajedincom.
„Ali, na žalost, svaka analiza pokazuje da su ljudi koji izvode terorističke napade isključivo inspirisani svojim razumijevanjem islama, svojom interpretacijom i praktikovanjem te vjere“, rekao je on dodajući da islam nije isto što i radikalni islamizam, kao što ni svaki vjerski radikalizam nije po pravilu bezbijednosna prijetnja.
O domaćoj nespremnosti da se ovaj problem nazove pravim imenom svjedoči i činjenica što se o 64 paradžemata u BiH govori samo u kontekstu interesa vjerske zajednice da ove sredine sa drugačijim učenjem stavi pod svoju kontrolu, ali se ne govori o tome – da je ovdje riječ „i o vojnim i terorističkim kampovima“.
„Ne govori da se u tim selima ljudi obučavaju za strana ratišta, da tamo odlaze iz tih sredina, neki se i vraćaju, uz vrlo blage, mogu reći i motivirajuće, kazne“, ističe Galijašević.
On smatra da nisu rasvijetljeni ni dosadašnji slučajevi terorističkih napada u BiH, jer se došlo samo do neposrednih izvršilaca, dok je terorizam po pravilu „vrlo složeni antibezbjednosni akt, koji podrazumijeva i - logistiku, pripremu, usmjeravanje, određenje ciljeva i finansiranje“.
Terorizam – kao geopolitički projekat
Galijašević tvrdi da iza terorizma u svijetu ne stoje uvijek samo islamstički koncepti, već da ova pojava ponekad može posmatrati i kroz geopolitički aspekt, kao oružje u rukama velikih sila za ostvarivanje njihovih strateških interesa. U tom smislu, dodaje Galijašević, nije slučajno što su pojedine zemlje češće na meti terorističkih udara.
„I Francuska i Turska su neposlušne članice NATO-a, kao što nije slučajno da se od četiri teroristička napada u Njemačkoj - tri dešavaju u Bavarskoj, vrlo neposlušnoj pokrajini koja sarađuje sa Rusijom. Jasno je da je terorizam ponekad geopolitički projekat, podstican i usmjeravan od strane obajveštajnih službi koje stoje iza njega, a ponekad i podržavan kao u slučaju rata u Siriji“, ističe bezbjednosni analitičar, dodajući da je misija ovakvih predavanja upravo edukacija građana - da razumiju sve aspekte problema, da znaju izvore prijetnji i mjere kojima treba odgovoriti na ove izazove.
On je napomenuo je u Trebinje stigao zbog prijateljstva sa Božidarom Vučurevićem, te što u našem gradu živi Risto Masleša, čovjek koji je „prvi u BiH, još 1984. godine, razotkrio terorističku prijetnju – šest kilograma podmetnutog eksploziva u vozu na liniji Sarajevo-Doboj-Banjaluka“.
R.S.
