Pčelari u istočnoj Hercegovini suočavaju se sa jednom od lošijih sezona, a prema procjenama, ovogodišnje medobarnje je samo trećina u odnosu na dobre medonosne godine.
Pored dugotrajne suše i visokih temperatura vazduha, te nepravilnog rasporeda padavina, situaciju ovog ljeta su usložili veliki požari u cijeloj Hercegovini.
Predsjednik Udruženja pčelara „Leotar“ Obrad Ninković ocjenjuje da je pčelarstvo došlo u ozbiljan problem, jer će se, zbog klimatskih promjena, ekstremne vremenske prilike ponavljati.
„Medobranja su se u posljednje dvije godine pomjerila sa kraja aprila na kraj maja, kratko su trajala i biće, vjerovatno, sve kraća. Svaki pčelar koji je imao sedam do osam kilograma meda po košnici, može biti zadovoljan, a to je ispod svakog prosjeka“, navodi Ninković.
On dodaje da je na pojedinim mikrolokalitetima, prema Popovom polju i Dubrovniku, „zamedila šuma“, odnosno pojavila se medljika, i ti pčelari su, vjerovatno, imali više meda po košnici.
„Pčelari koji su ovog ljeta morali da brane pčelinjake od vatrene stihije, moraju naći alternativne lokacije gdje da premjeste košnice, jer na opožarenim površinama paše neće biti bar dvije do tri godine“, kaže Ninković.
On ističe da je selidba pčela na druge lokalitete postala jako teška, jer mnogi neće da prihvate pčele, paše su mnogo kratke, pa ako pčele nisu stalno na kamionima, odnosno ako se radi klasična selidba, to je skupo i troši puno vremena i, najčešće, se ne isplati.
„Najveći problem je patvoreni med, ne toliko pčelarima koliko ljudima koji ga konzumiraju. Država ne ulaže koliko bi trebala u kontrolu prodaje meda. Patvoreni med, onaj koji nije proizvod pčele, je pčelarima konkurencija što se tiče cijene, a kupcima je štetan po zdravlje, jer može, u nekim slučajevima, biti i kancerogen za one koji ga konzumiraju“ ,objašnjava on.
Cijena meda u istočnoj Hercegovini je 30 KM po kilogramu, a Ninković kaže da cijene zavise od ponude i potražnje
„Te cijene mogu rasti. Med koji je dobijen zaista iz košnica, kvalitetan i dobar, ne može se pokvariti i vjerovatno će pčelar ostaviti ga i čekati više cijene, jer nijedan kilogram kvalitetnog meda, nikada nije ostao neprodat“, navodi on.
Predsjednik Udruženja pčelara „Leotar“ Trebinje kaže da postoje i slučajevi gdje se mješa hercegovački sa medom iz drugih krajeva, gdje je medobranje bilo dobro, i prodaje pod hercegovački, ali da bez obzira što su kupci obmanuti, to nije opasno po zdravlje, ako je obje vrste meda proizvela pčela.
„Med kupujte isključivo kod pčerala kojima vjerujete“, poručuje Ninković potrošačima.
On pčelarima preporučuje, pošto ove godine sigurno neće biti paše vrijeska, da na vrijeme zaštite pčelinja društva od bolesti i urade sve ostalo što je potrebno kako bi prezimila pčelinja društva.
Ono, što je po Nikoviću dobro je da pčelari zasad ne odustaju od ovog posla, a u Udruženju se trude da animiraju mlade ljude da nastave.
„Svi pčelari koji ispunjavaju uslove, u saradnji sa Turističkom organizacijom moći će i da primaju turiste, kao vinari, i to su dodatni prihodi“, najavljuje Obrad Ninković, predsjednik Udruženja pčelara „Leotar“ Trebinje.
