U okviru of-programa 66. Festivala festivala, u kino-sali Kulturnog centra, promovisana su izdanja Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada - „Enciklopedija Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad“ i časopis „Pozorište“.
O izdanjima je govorio upravnik Srpskog narodnog pozorišta dr Zoran Đerić, ističući da su u pitanju veliki poduhvati jer enciklopedija pokriva period od osnivanja pozorišta 1861. do 1986. godine, a uslijediće i nastavak do današnjih dana, dok časopis “Pozorište” počinje izlaziti samo deset godina nakon osnivanja pozorišta i još uvijek traje.
Enciklopedija, za koju je inicijativa pokrenuta još prije 50 godina, izašla je u tri toma, objedinivši, kako kaže dr Đerić, obiman posao koji je uradilo preko stotinu teatrologa, istoričara pozorišta, pozorišnih kritičara, pisaca, istraživača, arhivista, ne samo iz Srpskog narodnog pozorišta, već iz Vojvodine i Srbije, Hrvatske, BiH, Slovenije, a sadrži preko 5.000 odrednica, na velikom formatu sa 1.500 strana.
“To je nešto što svjedoči, ne samo o istoriji Srpskog narodnog pozorišta, nego o istoriji pozorišta na našim terenima uopšte, budući da je tu i istorija Narodnog pozorišta u Beogradu i pozorišta koja su sarađivala sa našim glumcima i rediteljima, gdje su oni igrali i u Republici Srpskoj, odnosno BiH, pa su bili i u Sarajevu i u Banjaluci, ali i u Zagrebu, Crnoj Gori, Makedoniji.
To je zaista obilje podataka za istraživanje, kako pojedinih glumaca i njihovih karijera, repertoara koje su igrali, tako i uprava pojedinih velikih pozorišta, pa se tačno vidi koji su sve tu bili veliki ljudi i kakav je bio njihov doprinos u razvoju pozorišta kod nas.
Mislim da je ovo dragocjena osnova i za druga pozorišta da nešto slično pokušaju da naprave i da pokupe sve podatke dok je to moguće, dok ne nestanu negdje u nekim arhivama ili magacinima, pa da se objave i monografije pozorišta, ali isto tako i da se prikupe svi podaci koji su vezani za jedan ovako važan umjetnički i opštekulturni, pa i nacionalni poduhvat”, kazao je dr Đerić.
Napominjući da ova enciklopedija može biti korištena i kao polazište za druga različita istraživanja pozorišne djelatnosti, on je naglasio da se planira obraditi i period od 1986. godine do danas.
“Mi smo nedavno pravili novu redakciju koja bi trebala da nastavi da obrađuje podatke posljednjih četrdeset godina i nadam se da ćemo i to uspjeti u nekom realnijem roku, da ne čekamo opet pedeset godina, nego da krenemo odmah, budući da ta građa već postoji i treba samo da se provjeri, dopuni i da se napravi selekcija, što će biti neki zadatak u narednih nekoliko godina. Vjerujem da ćemo uspjeti da to uradimo, a da li će to biti jedan ili više tomova – to ne znamo dok ne budemo imali svu građu na jednom mjestu”, dodao je Đerić, napominjući da će biti angažovano još saradnika sa strane, koji bi im pomogli da dopune građu i da provjere sve podatke.
Govoreći o časopisu “Pozorište”, on je podsjetio da ga je 1871. godine osnovao i vodio tadašnji upravnik Srpskog narodnog pozorišta Antonije Hadžić te da je bio posvećen uglavnom događajima u samom pozorištu.
„Nekada je to bio jedan list, nekada više, zavisno od toga šta je bilo. To su bile kao neke male afiše koje su davale i neke anegdote iz pozorišnog života, ali i podatke o predstavama koje su se igrale i onda je to tako izlazilo u nekim periodima, pa je bilo perioda kada se to objedinjavalo i štampalo kao novine, pa su se pretvorile u magazin koji je izlazio rjeđe, a sada je to više jedna revija koja ima osamdesetak strana i izlazi četiri puta godišnje, po dva puta u svakoj sezoni“, pojasnio je Đerić.
Iako je cio časopis nekada bio u boji, danas su u boji, kako dodaje, samo korice, dok sadržajno obuhvata najave o dešavanjima u Srpskom narodnom pozorištu, nove premijere, predstavlja događaje koji su vezani za Dan pozorišta, ali su tu i pozorišne kritike, razgovori sa glumcima, rediteljima, koreografima, operskim pjevačima i u suštini - predstvlja jednu hroniku rada ovog pozorišta...
