„U vodovodu nikad nećete doći u situaciji da sve radove završite i da više nemate posla. Ali krajnji cilj svih ovih napora i uloženih sredstava je - da se rekonstruišu dijelovi mreže koji su dotrajali, da se napravi dovoljan kapacitet rezervoarskog prostora kako bi grad što duže imao vodu u slučaju havarija i da taj sistem u kompletu dugoročno bude stabilan.“

2.JPG (176 KB)

Ovo o investicijama u trebinjski vodovodni sistem, najzamašnijim u posljednjim decenijama, kaže Spasoje Radović, direktor „Vodovoda“ Trebinje, u razgovoru za naš list.

  • U opsežan i investiciono zahtjevan program obnove i dogradnje sistema vodosnabdijevanja - koji se finansira iz kreditnog aranžmana Vlade Srpske i uz učešće lokalnih zajednica - Trebinje se uključilo još prije jedne decenije. Ovih dana privedeni su kraju radovi na izgradnji sistema vodosnabdijevanja lijevom obalom rijeke, čime je zaokružena i treća faza ovog projekta u Trebinju. Zbog čega je ona posebna značajna za sistem i potrošače?

- Novi cjevodod je već pušten u probni rad kako bi ispitali da li ima nedostataka, a ovih dana završavamo i asfaltiranja na području gdje su izvođeni radovi. Urađeno je oko 4,5 km novog cjevovoda, sa najkvalitetnijim cijevima kakve do sada nisu korišćene u trebinjskom vodosnabdijevanju. Ovaj projekat je, u prvom redu, značajan jer ćemo sada imati „baj-pas“ u transportu vode od izvorišta do grada, što će značajno smanjiti mogućnost da grad ostaje bez snabdijevanja pitkom vodom. Preko novog cjevovoda, koji lijevom obalom ide od male brane do Kamenog mosta, sada imamo alternativni način da punimo rezervoare u slučaju pucanja starog transportnog cjevovoda, koji je izgrađen još davne 1974. godine i na kojem havarije nisu rijetkost. Naši sugrađani su, nažalost, imali priliku da se u to uvjere i da osjete kako izgleda kad grad ostane bez pitke vode. A očekujemo da je mogućnost takvih problema, završetkom ove faze projekta, svedena na najmanju moguću mjeru. Istina, postoji još jedna dionica starog cjevovoda  - od izvorišta Oko do male brane - gdje nije izvršena rekonstrukcija, a za šta ćemo u narednim godinama morati iznaći način da - ili saniramo stari ili postavimo pored njega novi cjevovod. Takođe, alternativni cjevovod koji je postavljen lijevom obalom omogućiće da u narednom periodu krenemo i u složen i zahtjevan posao rekonstrukcije dotrajalog transportnog cjevovoda desnom obalom. Ovi radovi nisu do sada bili ni u kom slučaju mogući jer bez „baj-pasa“ podrazumijevaju obustavu snabdijevanja vodom cijelog grada na duži vremenski period. Napomenuo bih da smo radove na izgradnji sistema lijevom obalom iskoristili da riješimo i nekoliko drugih problema u ovom dijelu Trebinja. U dogovoru sa Gradskom upravom urađeno je proširenje ulice kod škole u Policama, koja je bila „usko grlo“ puta za Crkvinu. Takođe, urađen je i dio oborinske odvodnje u Ulici Mića Ljubibratića, koja godinama nije bila u funkciji, kao i kanalizacija u Ulici župana Grda, koju su građani godinama iščekivali.

  • Šta je urađeno u prethodnim fazama i koliko su one unaprijedile ukupnu stabilnost sistema i kvalitet isporuke vode?

- U prvoj fazi je urađen novi rezervoar – Krš kapaciteta 2.500 kubnih metara, što je  proširilo ukupne rezervoarske kapacitete, te 1,5 km novih cjevovoda, što je poboljšalo sistem snabdijevanja građana vodom. Zaboravljamo da smo prije nekih deset ili petnaest godina u nekim dijelovima grada imali čak i restrikcije. U drugoj fazi urađeni su rezervoari Potklisje i Podgljivlje, sa 8,5 kilometara novih ili rekonstriusanih cjevovoda, gdje su napokon, poslije 30 godina, visoke zone u tim dijelovima grada dobile redovno snabdijevanje pitkom vodom. Podsjetio bih da smo, uz ove dvije faze projekta rekonstrukcije vodovoda, izgradili i novi cjevovod od 4,5 kilometara prema „Gradu sunca“ i na taj način uspjeli da obezbijedimo dovoljne količine vode - i za razvoj ovog područja i za potrošače u Zasadu i Mostaćima. Riješili smo i vodosnabdijevanje Bogdanića dola, gdje su građani čekali na vodu 15 godina. Takođe i problem u Vinskoj ulici, gdje je ranije rađena mreža sa profilima za značajno manji broj domaćinstva zahtijevala ozbiljnu intervenciju. Radimo i rekonstrukciju mreže u Starom gradu kroz projekat popločavanja.

spasoje-radovic.JPG (143 KB)

  • Kada je u pitanju ovaj kapitalni projekat „generalnog remonta“ trebinjskog vodovoda - koji još dijelovi sistema nedostaju i kakva je planirana dinamika radova u narednoj fazi?

- Ono što preostaje jeste da u dijelu sistema lijevom obalom izgradimo rezervoare - Police sa 2.000 kubika i Crkvina sa 250 kubika i tek kada završimo ta dva rezervoara možemo reći da će visoke zone u ovom dijelu grada imati stabilno vodosnabdijevanje. Već je gotov i revidovan projekat za ova dva rezervoara, koji vrijednost radova procjenjuje na oko 3,2 miliona maraka. Nastojaćemo da i za ovu fazu projekta rekostrukcije vodovoda kod resornog ministarstva obezbijedimo podršku u finansiranju. Narodna skupština je prije nekoliko dana usvojila odluku o kreditnom zaduženju od 30 miliona evra - upravo za nastavak projekata vodosnabdijevanja u Srpskoj. Podsjetio bih, takođe, da Hidroelektrane na Trebišnjici finansiraju izgradnju novog rezervoara na izvorištu Oko od 2.500 kubika, takođe i nabavku nove pumpe za pumpno postojenje na vrelu, te nove hloratorske opreme koja će omogućiti doziranje hlora na najsavremeniji način.

  • Šta je konačni cilj kada se ovaj zamašan incesticioni ciklus upotpunosti zaokruži?

-   U vodovodu nikad nećete doći u situaciji da sve radove završite i da više nemate posla. Ali krajnji cilj svih ovih napora i uloženih sredstava je - da se rekonstruišu dijelovi mreže koji su dotrajali, da se napravi dovoljan kapacitet rezervoarskog prostora kako bi grad što duže imao vodu u slučaju havarija i da taj sistem u kompletu dugoročno bude stabilan. Mislim da je uz ovaj dio poslova koje se odnose na izgradnju i rekonstrukciju vodovodne infrastrukture dosta urađeno i na finansijskom aspektu, te uvođenju informacionih tehnologija za kvalitetnije upravljanje sistemom.

  • Kad ste pomenuli uvođenje novih tehnologija i praksi – u kom pravcu ste uspjeli da ostvarite najveći iskorak?

- Najvažnija stvar danas za svaki vodovod pa i naš je to što smo uspjeli da razvijemo SCADA sistem za praćenje svih protoka u mreži i nivoa vode u svim rezervoarima. Imamo pregled stanja u svakom dijelu sistema na osnovu kojeg možemo da zaključimo gdje nam se pojavljuju problemi i kako da kvalitetnije upravljamo vodosnabdijevanjem. Do sada je sistem upravljao nama - a sada mi upravljamo sistemom! Praćenjem stanja uz pomoć ove tehnologije utvrdili smo, na primjer, da je ranije u sistemu bilo nepotrebnih pumpanja, koja su bez potrebe povećavala i naše troškove. Ili, recimo, ako isporučujemo 50 litara u sekundi u Krš a u potrošnji dođe do povećanja na 80 litara - znamo da imamo kvar u toj zoni. Automatski šaljemo ekipu - sa opremom za detekciju kvara koju smo kupili prije dvije godine - lociramo kvar i nastojimo da ga otklonimo što prije. Važno je precizno utvrditi lokaciju pucanja cijevi da ne bi kopali na pogrešnom mjestu - jer je kopanje najteži posao i iziskuje najviše vremena.

  • Tim prije što su radnici „Vodovoda“ svakodnevno primorani da intervenišu. Cijevi svakako imaju rok trajanja a zamor materijala čini svoje. Kakvo je stanje vodovodne mreže u Trebinju? Koliko je održavanje zahtjevno i u kojoj mjeri uspijevate da odgovorite ovim obavezama?

- Građanima je, naravno, jedino važno da kad otvore slavinu - voda poteče. Međutim, iza stabilne isporuke vode stoje ozbiljni napori naših radnika i veliki broj radnih sati na terenu, pri čemu nekad nije moguće riješiti kvar na mreži u kratkom periodu. U sistemu još imamo cijevi koje su stare koliko i vodovod – iz davne 1903. godine. U prošloj godini smo obavili oko 3.700 intervencija na mreži. Uz ovaj posao, uspjeli smo da promijenimo više od hiljadu vodomjera - a ranije se godišnje mijenjalo između 300 i 400. U toku ove godine smo planirali da izvršimo rekonstrukciju između tri i četiri kilometra starih cjevodovoda. Prema projektu koji smo izradili, treba da uložimo još oko 2 miliona maraka u obnovu mreže da bi sve dotrajale cijevi zamijenili. Ali sitaucija na terenu nikad nije jednostavna. Recimo, u Todorićima imamo pucanja na cjevovodu koji je već zreo za rekonstrukciju - a ta trasa je asfaltirana, što znači da moramo da iznajmljujemo radnu mehanizaciju koja minimalno oštećuje asfalt, a kad završimo svoje radove - naša je obaveza da opet asfaltiramo. A sve nam je to dodatni trošak. Imamo problem i sa visokom zonom u dijelu Hrupjela kod crkve, gdje u ljetnim mjesecima nije dovoljan pritisak - što zahtjeva ugradnju novog cjevovoda da bi se ovaj dio mreže povezao sa rezervoarom u Potklisju. Ali zbog imovinsko-pravnih odnosa nismo u mogućnosti to da uradimo bez odobrenja svih vlasnika parcela na trasi cjevovoda. Dakle, mnogo je stvari koje se vežu jedna za drugu, zbog čega nije lako rješavati ove probleme i u nekom roku koji ste planirali.

vodovod-radovi.JPG (227 KB)

  • U posljednje vrijeme ulažu se napori i u smanjenje gubitaka na mreži, što je problem svih vodovodnih sistema?

- Gubici vode u trebinjskom vodovodu iznosili su čak i do 80 odsto. Oko 25.000 m3 bilo je dnevno pumpanje ali je smanjeno na 12.000 do 14.000 kubika na dnevnom nivou. Sistem vodosnabdijevanja Trebinja je izuzetno komplikovan - zato što ima više zona, rezervoara i prepumpavanja. I svaki od tih rezervoara, onoliko koliki su gubici u dijelu mreže koji snabdijeva, manje vremena može da izdrži sa svojim rezervama vode u slučaju pucanja cijevi. Iz tog razloga smo aktivno radili na smanjivanju gubitaka - da bi kapaciteti tih rezervoara mogli što duže da izdrže i snabdijevaju vodom potrošače dok se kvar ne otkloni. Ako se sjećate - dan prije slave grada, kada smo imali havariju transportnog cjevovoda - niska zona koja se snabdijeva sa Krša upravo stoga nije imala prekida u vodosnabdijevanju tokom cijelog tog dana, dok je visoka zona, u kojoj još imamo nešto veće gubitke, izdržala svega 3 do 4 sata. Dugo godina se nije ulagalo niti radilo na smanjenju gubitaka vode. Mi smo u toku prošle godine pronašli oko dvije stotine kvarova, detektovali lokacija gdje se voda gubi. Troškovi za električnu energiju u prošloj godini smanjeni su za 83.000 KM jer sa manjim gubicima vode i pumpe manje rade. Inače, na osnovu analize na kojim su dijelovima sistema kvarovi najčešći - planiramo i rekonstrukcije.

  • Kada ste pred Skupštinom grada nedavno prezentovali izvještaj o radu za 2019. godinu kazali ste da je prošla godina bila ubjedljivo najuspješnija za „Vodovod“ u proteklih deceniju i po? Na čemu temeljite ovakve tvrdnje?

- Bilnasi stanja i uspjeha svakako su svima dostupni i lako se može provjeriti ovo što kažem. U 2019. godini smo imali pozitivno poslovanje od 10.000 KM, a sve stoga što smo vodili računa o svim apsektima poslovanja preduzeća. Od 2008. do 2017. bio je niz godina u kojima smo poslovali sa gubitkom. Pored pozitivnog poslovanja, izuzetno je još bitno to da smo za 2019. godinu dobili sertifikat bonitetne  izvrsnosti za finansijsko poslovanje. Takođe i revizorski izvještaj sa pozitivnim mišljenjem. I to je pokazatelj u kakvom je stanju trenutno preduzeće. Apsolutno smo likvidni, izmirujemo sve obaveze prema radnicima i dobavljačima. Dugoročnih obaveza – nemamo, a vrlo lako se može provjeriti stanje u drugim vodovodnim preduzećima. Na magacinu imamo sasvim dovoljno materijala za intervencije - u slučaju da se desi bilo kakva havarija i na cjevovodu bilo kog profila. „Vodovod“ Trebinje danas je sigurno među dva nauspješnija vodovodna preduzeća u Repubilici Srpskoj. U toku prošle godine smo obnovili i vozni park, sa dva nova mala kamiona i tri putnička auta za potrebe radnih jedinica, a u toku ove godine ćemo kupiti radne mašine za rad na terenu - da bi radnicima olakšali rad. Zahvaljujem se svih radnicima „Vodovoda“, jer bez njihovog zalaganja ovakve rezultate ne bi imali. Zato smo početkom ove godine imali povećanje plata, pogotovo radnicima na terenu, a trudićemo se i u narednom periodu da njihove plate budu i veće. Jedino timskim radom možemo praviti dobre rezultate.

Kakav je kvalitet vode koju piju Trebinjci?

- U prošloj godini urađena su 323 uzorka za osnovnu fizičko-hemijsku analizu vode i 328 za mikrobiološku analizu. To je izuzetno veliki broj uzoraka. U saradnji sa Institutom za javno zdravstvo RS i sa laboratorijom koju posjedujemo – zaista vodimo računa o kvalitetu vode koju isporučujemo. Na osnovu ovih analiza redovno obavještavamo građane - da li je negdje voda ispravna ili nije. Jedini problem kada je kvalitet naše vode u pitanju je to što poslije ljetnjeg perioda, kada krenu velike kiše, dolazi do blagog zamućenja izvorišta Oko. U svim  ostalim situacijama analize su pokazale da pijemo apsolutno zdravu i čistu vodu – ističe Spasoje Radović.