U periodu od 19. do 23. maja, u Sibinju, u Rumuniji, na Univerzitetu Lucian Blaga održana je Međunarodna nedjelja obuke osoblja u sklopu Erasmus+ projekta. Na ovoj manifestaciji su učestvovali i profesori sa trebinjskog Fakulteta za proizvodnju i menadžment, profesor Gojko Krunić i asistent Aleksandra Ijačić. Utisci su veoma pozitivni, a iskustva i nova znanja koja su stekli od krucijalnog značaja kako za njih, tako i za njihov fakultet, a vjerujemo i za studente kojima nesebično prenose svoje znanje.   

IMG_0509.jpeg (224 KB)

„Erasmus+ mobilnost na kojoj smo učestvovali bila je hibridnog tipa, što znači da je zahtijevala fizičko prisustvo, a omogućavala je i onlajn komunikaciju. Službeni jezici su bili engleski, njemački i francuski. Univerzitet Lucian Blaga na kome smo boravili ima devet fakulteta i važno je naglasiti da je cilj mobilnosti bilo jačanje profesionalnih kapaciteta nastavnog kadra kroz unapređenje kurikuluma i metoda nastave. Takođe, jedan od ciljeva Erasmus+ mobilnosti jeste unapređenje poznavanja stranih jezika i sticanje interkulturalnih vještina, a možda bih kao najveću prednost istakao internacionalizaciju institucija. Dakle, međusobna saradnja nastavnog kadra sa našeg fakulteta kao matičnog i partnerskog fakulteta, sticanje poznanstava, usavršavanje i obuke koje se dešavaju kroz dvije vrste mobilnosti – trening (training) i tičing (teaching)“, priča nam profesor Krunić.

Kako navodi, Međunarodna obuka osoblja bila je organizovana kao trening mobiliti što znači da su naši nastavnici učestvovali u obukama, radionicama i radu seminara. Mobilnost, kaže, predstavlja idealnu priliku za razmjenu iskustava nastavnog osoblja, upoznavanja, potencijalnu saradnju kroz pisanje projekata ili naučnih radova sa kolegama iz inostranstva. Prema njegovim riječima, ovaj put su učestvovali predstavnici iz BiH, Armenije, Indije, Bangladeša, Turske itd. Naglašava, u Erasmus+ mobilnosti moguće je učestvovati kroz programske i partnerske zemlje gdje programskim pripada 27 članica Evropske unije kao i Sjeverna Makedonija, Turska, Srbija, Lihtenštajn, Norveška i Island, a partnerskim Bosna i Hercegovina, Albanija, Crna Gora i Kosovo*.

ERASMUS+ PROGRAM KAO PODSTICAJ AKADEMSKOM RAZVOJU
„Erasmus+ program predstavlja projekat Evropske unije čiji je cilj unapređenje kvaliteta visokog obrazovanja kroz međunarodnu saradnju. Postoji više načina za prijavu na ovaj program - sklapanje međuinstitucionalnih ugovora, objavljivanje internih poziva na fakultetima matičnog univerziteta, kao i putem kancelarija za međunarodnu saradnju koje postoje na fakultetima i univerzitetima. Na program mogu da se prijave administrativno i nastavno osoblje, kao i istraživači koji učestvuju u nastavnom procesu“, objašnjava nam profesor Krunić.

Učešće na ovoj obuci, kaže Krunić, donosi značajne benefite i za obrazovnu instituciju i za same učesnike. Prije svega, fakultetu omogućava proces internacionalizacije koji podrazumijeva jačanje međunarodne saradnje, povećanje vidljivosti na evropskom akademskom prostoru, kao i razmjenu dobrih praksi sa partnerskim institucijama iz različitih zemalja. Sa druge strane, učesnicima obuke pruža se prilika za lično i profesionalno usavršavanje odnosno sticanje novih znanja, razvijanje inovativnih metoda nastave, poboljšanje komunikacionih i interkulturalnih vještina, kao i širenje mreže profesionalnih kontakata.

IMG_7868.jpeg (364 KB)

„Koleginica i ja smo boravili u laboratorijama fakulteta inženjerstva u Sibinju jer je upravo to polje našeg interesovanja. Obišli smo laboratoriju za automatiku i robotiku, CNC laboratoriju, kao i laboratoriju za tehnologije obrade metala gdje smo stekli nova iskustva koja bismo mogli i ovdje da primjenimo. Ujedno, uspostavili smo saradnju sa kolegama sa kojima bismo mogli da pišemo naučne radove i projekte ili da u budućnosti ostvarimo novi vid saradnje kroz ponovnu razmjenu ili njihov dolazak na naš fakultet“.

Razlike između Univerziteta koji su posjetili trebinjski profesori i njihovog matičnog fakulteta su evidentne i neminovne s obzirom da FPM ima pet laboratorija dok oni imaju desetak. Kako kaže profesor Krunić, laboratorija za automatiku i robotiku je ono što je njima, kao učesnicima, posebno privuklo pažnju i sigurni su da će se i na njihovom fakultetu, u bliskoj budućnosti, razvijati neke nove laboratorije.

viber_image_2025-06-16_09-55-47-377_restored.jpeg (282 KB)

Asistent na Fakultetu za proizvodnju i menadžment Aleksandra Ijačić, koja je diplomirani master inženjer industrijskog inženjerstva za energetiku kaže da su joj osnovni motivi za prijavu na ovu obuku bila pozitivna iskustva koleginica. Slušajući njihove utiske, kaže, odlučila je da se i sama prijavi na neki od narednih poziva. I, sigurna je, nije pogriješila.

„Moja očekivanja su zaista nadmašena. Nisam znala šta tačno da očekujem kad dođemo tamo, međutim, sve je bilo odlično koncipirano i svaki dan nam je bio ispunjen. Išli smo na različite fakultete, predavanja su bila svaki dan od osam ujutru do skoro sedam uveče. S obzirom da nisu sva predavanja bila obavezna, išli smo samo na ona koja su nama odgovarala i posjetili smo skoro svaki fakultet koji je blizak našoj struci. Tokom posjete Fakultetu za inženjerstvo, svi učesnici iz ove oblasti su imali priliku da pojedinačno predstave svoje matične fakultete. Bilo nas je desetak od ukupno 50-60 kandidata među kojima su većinu činili ljudi iz Kine, Bangladeša, Indije, kao i kolege iz Mostara“, priča nam Aleksandra svoja zapažanja.

viber_image_2025-06-16_09-55-47-026.jpg (235 KB)

Tokom boravka, kaže, imali su priliku da se upoznaju sa njihovim nastavnim procesima i načinom održavanja nastave, što je podstaklo razmišljanje o mogućnostima unapređenja predavanja i vježbi na matičnom fakultetu. Vjeruje da bi otvaranje nove laboratorije, poput one za automatiku i robotiku, bilo veoma značajno, s obzirom na to da upravo ta oblast predstavlja budućnost.

IMPRESIJE IZ RUMUNIJE
„Na Fakultetu za inženjerstvo Univerziteta Lucian Blaga u Sibinju razvijena je jedinstvena i inovativna laboratorija koja studentima pruža mogućnost da, uz pomoć tehnologije virtuelne stvarnosti, vizualizuju i upravljaju industrijskim mašinama smještenim u proizvodnim halama – i to bez napuštanja učionice. Opremljena savremenim 3D naočarima i softverom za simulaciju proizvodnih procesa, ova „pametna učionica“ omogućava studentima da u realnom vremenu komuniciraju sa virtuelnim modelima mašina, prate njihove funkcije i uče principe rada savremenih industrijskih sistema. Pomoću ovih alata mogu se vršiti različite simulacije, testiranja i optimizacije bez potrebe za fizičkom intervencijom u stvarnom pogonu“, ističe Aleksandra Ijačić.

Pored novih znanja i iskustava koje su stekli učešćem na ovom projektu, Aleksandra Ijačić i Gojko Krunić su dobili i sertifikate koji će im biti od velikog značaja u daljem radu. Budući da je za napredovanje u njihovoj struci učešće u ovakvim projektima, kao i posjedovanje relevantnih sertifikata, od suštinskog značaja, posjeta Univerzitetu Lucian Blaga  predstavlja značajan iskorak naprijed u njihovoj akademskoj karijeri.