Pretposljednje festivalske večeri u Domu mladih je promovisana još jedna monografija – „Šezdeset godina Crnogorskog narodnog pozorišta“, koju su sačinila trojica autora, Milovan Radojević, Janko Ljumović i Goran Bulajić.
„Riječ je o monografiji koja predstavlja sveobuhvatno štivo u kojem su zastupljeni svi segmenti pozorišnog rada i djelovanja, sa posebnim naglaskom na ljudskoj priči o pozorištu koju čini čovjek, glumac i kolektiv. U knjizi su sva imena, svi podaci, sve pojave i bitniji trenuci Crnogorskog narodnog pozorišta u šest decenija, od 1953. do 2013. godine“, rekao je jedan od autora Goran Bulajić, koji je u Trebinju bio glavni promotor.
Podsjetivši kratko i na raniji pozorišni život na sadašnjim prostorima Crne Gore, od vremena sijela na gumnima koja se mogu nazvati jednim vidom igrokaza, preko vremena kada su se u Kotoru igrale predstave na francuskom jeziku, pa sve do ukidanja pojedinih pozorišta nakon Drugog svjetskog rata, Bulajić je kazao da je to još uvijek neispitan i neafirmisan teren, na kome se treba još dosta raditi, „a ova knjiga je samo prilog toj velikoj priči“.
„Sigiran sam da je urađeno kapitalno djelo koje će sačuvati istoriju, ne samo Crnogorskog narodnog pozorišta, nego i crnogorske kulture, jer je pozorište kruna kulturnih dešavanja. Mislim da su trojica ljudi koji su radili na ovoj monografiji zaslužili sve pohvale za jedan podvižnički, ogromni rad iza kojeg stoje godine napora i istraživanja“, naveo je režiser Dragan Koprivica u svome izlaganju.
On poseban značaj ovoga djela vidi u tome što je ova monografija, kako kaže, nepresušna riznica podataka i izvorište mnogih studija koje mogu da se rade na osnovu ovako bogate i precizno donesene građe.
Njegov prezimenjak, reditelj Zoran Koprivica, tvrdi da monografija predstavlja značajan kulturni iskorak u izdavaštvu prostora Crne Gore, baveći se, kao i sva izdanja ove vrste, određenim kulturološkim problemima.
„Monografija obuhvata period od šezdeset godina koji je podijeljen u tri istraživačka dijela, a njima se bave tri autora, predočavajući nam sve ono što bi trebalo da bude život jednog pozorišta u pozorištu i sve one prateće pojave koje negdje sudjeluju u onome što bi trebala da bude jedna jedinstvena, zaokružena slika kulturnog života jednog prostora“, kazao je Koprivica, navodeći da bi ovo djelo trebalo biti i uzoran primjer koji bi upućivao kako na jedan analitičan i krajnje ozbiljan način treba pristupati izradi ovakvih publikacija.
Baveći se više modernijim vremenima Crnogorskog narodnog pozorišta, glumac Slobodan Marunović, koji je takođe bio promoter monografije, kaže da je naročito ponosan što je ova kulturna institucija odoljela svim iskušenjima posljednjih ratnih i poratnih zbivanja i zadržalo pravi kulturni dignitet.
„Ja sam posebno ponosan što je Crnogorsko narodno pozorište u vremenu „balkanske drame“ odoljelo svim iskušenjima ovog prostora, svim nesporazumima, svim svađama i ostao jedini otvoreni prostor za saradnju među ljudima sa svih prostora bivše zajedničke zemlje i to je pokazalo svojim radom i otvorenošću za sve koji su preferirali demokratiju, ljubav, toleranciju“, kazao je Marunović.
On je najavio svoj ponovni dolazak u Trebinje, 18. avgusta, na slavu grada, kada će, uoči Preobraženja, u atrijumu Muzeja Hercegovine imati glumačko veče pod nazivom „Tri monaha“, jer će govoriti odlomke iz svojih predstava, glumeći vladiku Danila iz „Gorskog vijenca“, Njegoša iz „Potonje ure Njegoševe“ i Makarija, štampara „Oktoiha“...
V.D.
Foto: Jovan Vidaković
