IMG_20240722_195936_resized_20240722_080015934.jpg (258 KB)

Malo je koja knjiga promovisana na Festivalu festivala ostavila tako dobar utisak na onaj dio publike koji nije iz pozorišnog miljea, kao što se to desilo sa „Zatamnjenim ekranom“ autora Božidara Zečevića, filmologa, kritičara, dramaturga, scenariste.

Radi se o knjizi u kojoj Zečević otvoreno kritikuje pojedina filmska ostvarenja, odnosno televizijske serije, u kojim se bukvalno skrnavi srpska istorija, duhovnost i umjetnost, što nanosi nenadoknadivu štetu cjelokupnom srpskom narodu.

Govoreći otvoreno o onim istorijskim falsifikatima koji se tiču samo jedne oblasti, a to su televizija i film, on se osvrnuo na produkciju od 2018. do 2023. godine, karakterišući takvo iskrivljavanje istorije velikom društvenom opasnošću.

“Iskrivljivanje i izvrtanje srpske istorije je `Zatamnjeni ekran` i to je prva knjiga, ali slijedi i druga koja se zove `Rasvetljeni ekran` i koja će izaći ove godine za Sajam knjige i obradiću filmove koji nisu tako zatamnjeni kao ovi, kako bismo imali jednu sliku o razvoju našeg srpskog filma iz dva različita ugla“, pojasnio je Zečević.

Kritikujući serije „Senke nad Balkanom“, „Kralj Petar Prvi“, „Kralj Aleksandar“, „Apis“, „Nemanjići“ , film i seriju o Svetozaru Miletiću i mnoge druge, on kaže da je u pitanju čitava lepeza filmova koji iskrivljuju srpsku istoriju.

„Istoričari ćute iz nepoznatih razloga, a publika ne zna da li je to istina ili ne, a naročito mladi. Sve je falsifikovano, a ono što je najvažnije – da se srpski narod stalno borio za svoju nezavisnost i svoju slobodu, da je sve druge uvažavao i doživio sudbinu koju je doživio, a na kraju se desilo, kako u svojoj knjizi kaže istoričar Milorad Ekmečić, da smo izgubili svoju istoriju i da sad pipamo u mraku, ne vidimo svjetlo“, pojašnjava dalje autor „Zatamnjenog ekrana“.

IMG_20240722_200056_resized_20240722_080141611.jpg (227 KB)

Koordinator Umjetničkog savjeta Festivala Slobodan Vujović, koji je imao i ulogu moderatora ove promocije, i sam se složio sa brojnim Zečevićevim kritikama, ističući da je autor veliki znalac srpskog filma, ali i veliki kritičar onoga što ne valja u našoj filmografiji modernog vremena.

„U ovoj knjizi, naći ćete mišljenje o svim tim serijama sa kojima, na žalost, pojedine televizijske stanice i dalje uporno truju narod, izvrćući istinu na onu stranu koja je, zapravo, suprotna od nje i potirući našu bogatu prošlost. Sve to razobličava Božidar Zečević koga dugo poznajem i znam da on uvijek govori samo istinu“, kazao je Vujović.

Doktor Milovan Zdravković je naglasio da Božidar Zečević govori samo istinu, naslanjajući je na svoja temeljna obrazovanja koja se, pak, ne oslanjaju na Gugl, Vikipediju ili nešto slično, već se svime bavi dubiozno, a svoje tekstove objavljuje i na Fejsbuku, što je dobro zbog mlađe populacije koja češće koristi digitalne medije.

„Ako gledate njegove istorijske prikaze na RTS-u, to je zaista kvalitetno, bez nekih ostrašćenosti, iako izgleda i malo strogo. On suštinski sve daje sa izuzetnom potkom, ali ne da nekoga napadne, iako je doživljavao svašta, čak i to da su mu u jednoj seriji napravili spomenik, krstaču, a radi se o našem poznatom glumcu i reditelju i seriji koju smo svi obožavali, ali ju je Zečević doživio i gledao sa druge strane, zbog čega je imao strašne neprijatnosti“, naveo je Zdravković.

I pored činjenice da je zbog nekih stvari morao ići i na sud, a Dragan Bjelogrlić u drugom serijalu „Senki nad Balkanom“ u zemlju zakiva krstaču na kojoj piše Božidar Zečević, hrabri kritičar će, kako reče na kraju, ipak nastaviti, jer srpska istorija ne zaslužuje poniženja kojim je izlažu u pojedinim televizijskim serijama.