Među brojnim promocijama monografija, književnih časopisa i naučnih izdanja, Monografija o trideset godina rada Dramskog odseka Fakulteta umetnosti Univerziteta u Prištini (Kosovska Mitrovica) , autora profesora emeritusa Svetozara Rapajića, iako tužna, vrlo je optimistična priča.

Monografija govori o vaspitno-obrazovnoj kulturnoj ustanovi koja se u svome postojanju selila nekoliko puta, radila i pod svjetlima svijeća i baterijskih lampi, u samo jednoj sali, ali nisu posustajali.

„Taj početak u Prištini, bez obzira na tu jednu salu, neveliki prostor, posebno kada su došle četiri klase, podrazumevao je i saradnju sa Narodnim pozorištem Priština, u kome su se izvodili ispiti, pozajmljivali kostimi, pa je postojao nekakav pozorišni život. Sve ono što se kasnije dešavalo sa selidbama u Rašku, Varvarin, Zvečan, u kome smo radili u pola prostorije, pa prelepo iskustvo rada od dve godine na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu - bilo je veoma upečatljiva avantura“, prisjetila se Andrijana Videnović, profesor na predmetu Dikcija ovoga Fakulteta.

Kaže da se stanje ipak konačno stabilizovalo u Kosovskoj Mitrovici, gdje sada postoji rukovodstvo fakulteta, dekanat na čelu sa dekanom koji ima pozitivan odnos prema Dramskom odseku, pa, i pored činjenice da je prostor za rad još uvijek skučen u dvije prostorije, sa ove visokoškolske ustanove izlaze dobro obrazovani kadrovi.

„Ono što oni pružaju pozorišnom životu Srbije, i ne samo Srbije, nama je to beskrajno značajno i imamo energiju da, čak i u nečemu gde nisu dobri uslovi i uz stalne političke turbulencije i pretnje, istrajemo i pokažemo da se obrazujemo ravnopravno sa mnogo jačim sredinama. Usled svega toga, rekla bih, i postajemo i možda smo zato i bolji“, dodaje profesor Videnović.

Njen kolega Dejan Cicmilović, vanredni profesor na predmetu Gluma, koji i sam pripada četvrtoj generacija studenata ovog fakulteta iz školske 92/93. godine, kaže da danas ne postoji nijedan festival na kome studenti iz Kosovske Mitrovice ne učestvuju, a veliki broj glumaca u srbijanskim, ali i pozorištima regiona, glumu su završili upravo u ovom gradu južne srpske pokrajine.

„Zaista je fakukltet imao brojne turbulencije, padove i uspone, prateći društvene i političke događaje koji su se dešavali poslednjih trideset godina,  a u poslednjih dvanest godina je taj fakultet u jednom zaista velikom usponu.

Danas ne postoji nijedno pozorište južno od Beograda, ali ni u Beogradu, koje nije zastupljeno sa najmanje pet do jedanaest naših bivših studenata, a neki od njih su čak i upravnici pozorišta, umetnički direktori pozorišta, kao što je Trebinjac Aleksandar Radulović u Narodnom pozorištu u Pirotu.

Sve je to zahvaljujući činjenici da mi imamo jednu teoriju, ali i praksu, da vaspitavamo studente da uopšte ne treba juriti u centre, već se baviti umetnošću glume gde god postoji pozorište i na taj način, u kome im govorimo da je pozorište misionarska stvar koja može da promeni ljude, mi smo došli do toga da imamo preko 65% naših studenata koji su u angažmanima pozorišta u Srbiji, a prosek kod drugih je negde do 50%“, istakao je Cicmilović.

Vera Obradović, profesor na predmetu Scenske igre, ali i Koreo drame, istakla je da je ovaj novi predmet osnovnih studija zamišljen tako da studenti steknu pismenost scenske igre.

„To treba da odgovara liku koji tumače, da mogu da razmišljaju telom na taj način da je igra specifična za svaki lik, da nije to samo jedna obična igra valcera ili tanga, već da mogu da se izraze kroz taj svoj pokret i da dođu do lika kroz pokret.

Što se Koreo drame tiče, to je potpuno nov predmet, za koji je sinonim plesana drama i radi se o teoretsko praktičnom predmetu, gde u prvom semestru studenti izučavaju istoriju igre i koreo drame, a u drugom semestru imaju slobodu da rade ili samostalno ili sa mnom, da se kreira neka koreo-dramska predstava koja neće biti hermetična, jer ljudi imaju otpor prema koreo drami, već će ona progovoriti rečitije nego dramsko pozorište, s obzirom da telom iskrenije govorimo nego rečju“, navela je profesor Obradović.

Sav ovaj rad Fakulteta obuhvaćen je u monografiji profesora Rapajića, a trebinjsko predstavljanje je, kako je rečeno, pretpremijera ovog djela.

Ponešto od svoje kreativnosti, znanja i talenta, studenti druge godine Dramskog odseka FU Priština, u klasi prof. Dejana Cicmilovića, ove godine pokazali su i festivalskoj publici u Trebinju  – kroz raznolike koreo- i dramske performanse, a najposle i predstavu „Audicija“, po tekstu Aleksandra Galina, koju su u pratećem programu izveli posljednje večeri festivala.

(Foto: iz predstave „Audicija“)