Radovi na izgradnji Glamping oaze Dračevo, prve takve vrste u RS, BiH i regionu u punom su jeku, a sve tri zone ubrzo bi trebale biti završene i spremne za prve posjetioce, kaže Bojana Vuković, direktor preduzeća Aurora Plus d.o.o, glavnog investitora Glamping oaze. Kako ističe, tokom ljeta izgrađeno je i postavljeno svih 22 kupole, kao i niz pratećih objekata, a planirano je da Glamping oaza Dračevo, kada bude otvorena, radi tokom cijele godine, sa željom da pored inostranih, kao češćih zaljubljenika u ovakav vid odmora, ugosti i domaće turiste.
„Do sada je urađen veliki dio posla, prva i treća zona ubrzo bi trebale biti spremne, ali njihovo otvaranje zavisi od dolaska i završetka strujnog priključka na koji čekamo već izvjesno vrijeme pa vjerujemo da će i taj dio posla uskoro biti okončan, kako bismo mogli dobiti potrebne dozvole za upotrebu i rad, te zvanično otvoriti prvu Glamping oazu u Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini i regiji“, ističe Vuković, dodajući da su nepredviđeni tehnički i administrativni problemi, poput strujnog priključka, doveli do toga da se dinamika radova ne odvija tempom koji su definisali.
Ipak, napominje, to ih nije omelo da veći dio svog posla završe na vrijeme, a stvarajući kompleks, prilagodljiv potrebama i željama klijenata, osim jedinstvenosti, trebalo bi da doprinese i turističkom razvoju ovog podneblja, što je i jedan od motiva za izradu samog projekta u okolini Trebinja. Ovakav vid odmora, kaže, u kupolama koje spajaju prirodu i luksuz, planiran je da bude dostupan tokom čitave godine.
Bojana Vuković, direktor preduzeća "Aurora plus", glavnog investitora
„U svijetu danas postoji 16 vrsta glampinga u zavisnosti koja vrsta objekta se primjenjuje pa ovakav vid smještaja nije novost. Glamping ili „glamurozno kampovanje“, namijenjeno je, prije svega, ljubiteljima prirode koji nisu skloni klasičnom kampu, ali kroz kupole mogu dobiti sav komoditet i luksuz standardnog smještaja u prirodi. Popularizovao ga je, još početkom 20. vijeka američki arhitekta i dizajner, Bukminster Fuler. Radi se o strukturi sa rešetkastim nosačem, što omogućava maksimalnu stabilnost uz minimalne troškove materijala, čineći kupole ekonomičnim i ekološkim te stvaranju smještaja pogodnog za avanturiste, digitalne nomade, motoriste, porodice i sve one koji žele da probaju nešto drugačije i posebno. Najčešći gosti u ovakvom sještaju su turisti iz Zapadne i Srednje Evrope, a mi se toplo nadamo da ćemo jednako biti interesantni i domaćim turistima. Naše kupole dizajnirane su tako da mogu da izdrže sve vremenske prilike, od jakih vjetrova do kiše i snijega, pružajući maksimalnu zaštitu i sigurnost te je naša zamisao da Glamping oza Dračevo bude otvorena tokom čitave godine“, naglašava Vuković.
RAZVOJ ZAPOSTAVLJENIH TURISTIČKIH LOKACIJA
Bojana Vuković, direktor preduzeća Aurora Plus d.o.o, kaže da su se vizija i želja za projektom Glamping oaze Dračevo javile iz potrebe razvoja domaćih turističkih potencijala.
„Prateći nove trendove u turizmu, koji za krajnji cilj imaju značajan uticaj na razvoj smještajnih kapaciteta, povezivanja postojećih turističkih sadržaja i agro turizma, dodatni motiv je razvoj mnogih turističkih lokacija u našoj regiji koje su zapostavljene ili slabo posjećene baš zbog nedostatka smještaja, a može se riješiti upravo glamping kupolama za koje nije potrebna građevinska dozvola. Ovo je, definitivno veliki izazov za nas, ali duboko vjerujemo u stihove Jove Jovanovića Zmaja: „Treba htjeti, treba smjeti pa da vidiš kud se leti“. Smatramo da nije dovoljno imati samo želju i ideju, nego i hrabrost da se te želje ostvare, a sreća uvijek prati hrabre!“
Dodaje da je preduzeće Aurora plus u proteklom periodu uradilo gotovo sve što je projektom i planirano.
„Uradili smo infrastrukturu pristupnih puteva, vodovodne, kanalizacione kao i mreže električnih priključaka i sve potrebne infrastrukture u zemlji te u samim objektima prve glamping zone, gdje je izgrađeno 13 objekata - kupola veličine 28 metara kvadratnih sa podestom od 75 kvadrata. Završen je priključak pitke vode od 18.000 litara i veći dio opremanja enterijera. Takođe, urađena je dječija igraonica, nadstrešnica sa 60 mjesta, otvoreni restoran te ognjište za loženje vatre, uređen parking i rekreativni šetališni ambijent oko prve zone te postavljanje vanjskog bazena sa pratećim sadržajem, poput solarnog tuša i mobilijar za odmor i ležanje. Trenutno se izvode završni radovi enterijera kupola“.
Prema njenim riječima, polako se finaliziraju radovi i u druge dvije glamping zone.
„U drugoj zoni završeni su temelji i podesti za devet kupola, njihovo postavljanje i smještaj sa pratećom infrastrukturom. Iskopan je i temelj za lokaciju wellness centra sa pratećim sadržajima, čiji završetak se očekuje nakon zatvaranja finansijske konstrukcije za ovaj objekat, s obzirom da je oko 25 odsto učešća u vlasništvu objekta još u procesu prodaje. Treća „FUN ZONE“, koja se prostire na 3.000 kvadratnih metara, nedaleko od prve dvije zone glamping oaze je u pripremi. Planirani su sportsko – rekreativni i zabavni sadržaji za mali fudbal, odbojku, paintball, kao i mini koncerti i žurke na otvorenom“, kaže direktor preduzeća Aurora Plus.
Kupole kakve su izgrađene u Dračevu odavno su izgrađene i u okolini Sarajeva, Banjaluke, zaleđu Neuma a u fazi izrade je i kupola u zaštićenom području u Bihaću. Ideja da se grade i u blizini Trebinja, objašnjava Vuković, nastala je iz više razloga.
„Moja baka sa majčine strane porijeklom je iz ovih krajeva, tačnije, iz susjednog sela Žakovo, tako da ne mogu reći da i to nije jedan od razloga zašto smo odabrali Dračevo kao mjesto naše Glamping oaze. Na odluku je, prije svega, uticala lokacija naselja a to je da pripada Trebinju, da je par kilometara od pećine Vjetrenice, pravoslavnog manastira Zavala i da se, prije svega, nalazi na samo pola sata od jadranske obale. Kupole se idealno uklapaju u svaki ambijent, bilo da je u pitanju planinski, šumski ili primorski. Iskustva naših klijenata su pozitivna jer su dobili idealan balans prirode i komfora“, podvlači Bojana Vuković, generalni direktor preduzeća Aurora Plus d.o.o.
Marko Radić, rukovodilac sektora za promociju u Turističkoj organizaciji RS, istražujući koncept glampinga, detaljno je proučio i prvu Glamping oazu Dračevo, nazvavši je odličnom idejom za sve koji su u potrazi za autentičnim iskustvom.
„Kada pogledamo na prvu, ovo je odlična ideja, kreirana za specifičnu vrstu gostiju. Ipak, ubrzo shvatite da nema te osobe koja će reći da ne voli prirodu i prirodni ambijent pa je ovo baš za sve one koji su u potrazi za autentičnim iskustvom bez odricanja od komfora. Tu dolazimo do šireg spektra korisnika, iako gotovo sa sigurnošću mogu reći da će glavni gosti biti strani turisti. Važan faktor u svemu je i lokacija samog naselja kao zajednička tačka Hercegovine, kroz selo koje pripada Trebinju, a opet svega par kilometara od Vjetrenice, najveće i najljepše pećine Bosne i Hercegovine i Zavale, našeg najljepšeg pravoslavnog manastira i to na svega pola sata od mora“, kaže Radić.
Marko Radić, rukovodilac sektora za promociju Turističke organizacije Republike Srpske
Kao iskusan poznavalac turističkih prilika, ne samo u Trebinju i RS, detaljno se bavio i samim istorijatom ovakvog turističkog koncepta, odavno zastupljenog širom svijeta.
„Glamping je nastao od spajanja dvije riječi, „glamorous“ i „camping“ došavši do današnjeg naziva, riječi koja je za mnoge nova, ali ono što kroz nju dolazi nije, zapravo, nikakva novost. Sama riječ glamping pojavila se u Ujedinjenom Kraljevstvu 2005. godine, masovnije se usvaja tek iza 2010. godine, a u Oksfordski rječnik engleskog jezika ušla je 2016. Radi se o konceptu koji pripada avanturističkom turizmu, nudeći balans između avanture i komfora. Umjesto klasičnih šatora i klasičnog kampovanja, turisti biraju luksuznije šatore, kupole, drvene kućice ili mobilne kućice opremljene poput hotela sa udobnim krevetima, klima uređajima, internetom, toaletima, a često i dodatnim sadržajima poput bazena, wellnessa, restorana i slično, zavisno od koncepta. Glamping pokret ima i svoj nezvanični slogan: „Think Outside The Tent“. I stvarno, ko bi rekao da danas ima preko 16 vrsta glampinga, odnosno varijacija glamping objekata, od tepeja, koliba, kućica na drvetu, kupola i kapsula, do prikolica, vagona i slično“.
KONCEPT KOJI SEŽE DALEKO U PROŠLOST
„Današnji interes za glamping vodi porijeklo još od luksuznih safari kampova u Africi i na Tajlandu, a brojne su i legende koje kažu da su glamping, na svoj način, radili još u 16. vijeku. Kao primjer postoji priča o škotskom grofu od Athola, kada je na visoravnima za kralja Džejmsa V i njegovu majku podigao šatore usred divljine, ispunjene svime što je krasilo njegovu palatu. Još veći primjer je Polje zlatne tkanine iz 1520. godine, kad su Fransoa I i Henri VIII podigli skoro 2.800 šatora i raskošnih paviljona, a fontane tekle vinom umjesto vodom. Dakle, koncept glampinga, na svojstven način se primjenjivao i tada, samo smo danas, kroz industriju turizma, to uobličili i nazvali konkretnim imenom. Zanimljivo je spomenuti, da je možda i najveća kupola u ovom dijelu Evrope, Hala 3 Beogradskog sajma“, pojašnjava Marko Radić, rukovodilac sektora za promociju u Turističkoj organizaciji RS.
Kako podsjeća, objekti mogu biti postavljeni različito na nekoj lokaciji i po prirodi, ili bliže jedan drugom, kao svojevrsna zajednica.
„Kod nas je, u prvoj pravoj glamping oazi u Bosni i Hercegovini, u Dračevu kod Trebinja, izbor pao baš na kupole i na „community“ opciju, sa brojnim dodatnim sadržajima. Sve je osmišljeno za one koji žele autentično iskustvo prirode, ne želeći da se odreknu određenog komfora. Hrvatska i Slovenija su, što je i bilo za očekivati, prve ušle u investicije u ovakakv vid smještaja, i tamo se danas mogu naći različite varijacije glampinga. Da se, kad je Glamping oaza Dračevo u pitanju, zaista radi o prvoj takvoj zajednici u Bosni i Hercegovini, govori i činjenica da se na ključnim sajtovima koji promovišu i nude samo i isključivo glamping kao opciju za boravak, za sada ne nudi ništa više, dok je na drugim, klasičnim sajtovima za pretragu smještaja moguće naći tek sporadične slučajeve gdje se nude objekat ili dva. Praksa pokazuje da su turisti iz Zapadne Evrope, što se tiče našeg kontinenta, glavni putnici i nema sumnje da će ovakav vid smještaja njima biti najinteresantniji, pogotovo jer se radi o kapacitetu koji može primiti više gostiju, istovremeno im nudeći mnogo sadržaja na samoj lokaciji“, zaključuje Marko Radić, rukovodilac sektora za promociju u Turističkoj organizaciji RS.
