Tradicija da se trebinjska pozorišna publika, pored ostvarenja koja prate na Festivalu festivala, u pratećem programu upoznaje i sa teatarskim životom srpskih prostora, nastavljena je u Kulturnom centru promocijom knjige „Narodno pozorište u ogledalu vremena“, autora Jelice Stevanović.
U pitanju je, kako je kazala i sam autor, njena doktorska disertacija koja govori o svim izdanjima listova, novina i časopisa koje je objavljivalo Narodno pozorište u Beogradu.
Ona je obradila period od 1901. godine, kada je tadašnji upravnik Branislav Nušić pokrenuo prvi pozorišni list, pa do današnjih dana, odnosno, prvi dio se završava početkom Drugog svjetskog rata, a u drugom dijelu knjige slijedi priča od 1941. godine naovamo.
„Narodno pozorište u Beogradu je oduvijek za svaku predstavu objavljivalo pozorišne plakate, odnosno, pozorišne liste sa osnovnim podacima o predstavama koje će se desiti. Nušić dolazi na ideju, kada postaje upravnik, da to obogati tekstovima koji su mu bili uvijek značajni pa je publici koja je bila pretplaćena na liste, za isti novac, uspijevao da da čitave novine sa vrlo zanimljivim i dragocjenim sadržajima, koji su bili usmjereni ka edukaciji i informacijama datim i publici, ali i glumcima, jer je to vrijeme kada ne postoji glumačka škola“, kazala je Stevanović.
Napominjući da je poslije godinu dana, zajedno sa Nišićevim odlaskom sa mjesta upravnika, ugašen i časopis, autor kaže da je sljedeći pokrenut tek negdje 34/35. godine sa istim imenom „Pozorišni list“, ali je sada imao i širi dijapazon tema i više publike.
„Beograd je ovoga puta bio dosta veći, pozorište je imalo i operski i dramski ansambl, vremena su bila sasvim drugačija, pozorište je počelo da se bori za publiku sa filmom, sa bioskopom, sa radiom, tako da je ovaj drugi ‘Pozorišni list’ bio usmeren ka široj publici, ka pokušaju da tu publiku privuče pozorištu. Na ovaj časopis se automatski bio nadovezao drugi - časopis Scena, sa nešto zabavnijim i lakšim sadržajem, ali i dalje prevashodno govori o repertoaru Narodnog pozorišta, sadržavajući i tekstove iz istorije, estetike, etike pozorišta, naših i stranih, jer je tu vrlo često bivalo vijesti iz drugih delova zemlje, ali i inostranstva“, pojasnila je Stevanović.
Njen dugogodišnji saradnik, teatrolog Milovan Zdravković je pohvalio i knjigu i autora koja je, kako kaže, „uradila jedan rudarski posao“.
„Ona je ušla u gomilu arhiva da bi napravila pregled, odnosno, modernim jezikom rečeno, medijsku prezentaciju Narodnog pozorišta od osnivanja pa nadalje, sagledanu preko časopisa i novina. U tim djelima i tim materijalima ima veliki broj podataka koji mogu da se koriste za raznorazna dalja istraživanja - teatrološka, istorijska, kulturološka, sociološka jer ovo djelo pokriva razne oblasti, a neko ko je stručan može da nađe ono što će mu biti korisno i daljom analizom će moći da napravi novo naučno djelo sa prikazom tog vremena iz ugla koji mu je potreban“, kazao je Zdravković.
Podsjetivši da izdavačka djelatnost u Pozorišnom muzeju Srbije zauzima veoma značajno mjesto, direktor ove ustanove Vesna Burojević je istakla da su i muzej na čijem je čelu, ali i sama ova knjiga, svojevrsni čuvari tradicije.
„Izdavačka djelatnost zauzima veoma značajno mjesto, jer smo svjesni da smo na taj način čuvari kulturne baštine – a na isti način je čuvamo i prezentujemo. Izdavaštvom, odnosno, kapitalnim monografijama kao što je ova, čuvamo sjećanja na razvoj pozorišnog života Srbije, na velikane, na značajne momente i događaje, a takođe izdajemo i do sada neobjavljivane dramske tekstove koji postaju ponovo dostupni jedino onda kada ih mi objavljivamo jer se rukopisi čuvaju u našem muzeju“, pojašnjava Burojević.
Ona je zatim pomenula i umjetničko - naučni časopis „Teatron“ koji ova ustanova izdaje od 1974. godine i bavi se istorijom pozorišta, ali istovremeno objavljuje i savremene tekstove i prati sve događaje u perodu od broja do broja.
„Ove godine izlazi dvijestoti, jubilarni broj, pored kojeg se možemo pohvaliti i sa 120 kataloga koji prate sve naše izložbe, takođe posvećene velikanima, jubilejima, proslavama i tome slično“, dodala je ona.
